Anae, MelaniSimanu-Klutz, LuafataFetui, Vavaō ( Fetui, Muli’agatele Vavaō )2023-05-082023-05-082023https://hdl.handle.net/2292/63958O agatausili a Sāmoa e fa’amemelo loto ma manatu ona o le fa’avae o tū ma aga a Sāmoa o le fa’aaloalo. O le ‘ava o le feiloa’iga o le aganu’u sili ona tāua e fa’atino ai le fa’aaloalo a Sāmoa. O le Saofa’iga a matai o le nu’u talimālō ua atagia ai lo latou fa’aaloalo i a latou mālō asiasi atu i so’o se taimi. Ua fa’aavanoa le isi ‘afa o le maota/laoa mo mālō. Ua mālamalama lelei i māfaufau o matai o le nu’u, le matai ma lona tulaga aloa’ia. Ia lelei tāpena le māfaufau. O toe laumeanuti o tū ma aga fa’aaloalo, o lona uiga o le tū fa’aaloalo i tu’ua ua lagomau mai i tiasā4 . O tulāfale e fetalai mo le taeao na liugalua. Ua fa’apēnā fo’i le malaga asiasi atu i atunu’u i fafo o Sāmoa po’o se so’otaga fa’a’aulotu, fa’a’autalavou,’ae ona o le tūlaga o femālagaa’iga ua ‘avea ai o se tū ma aga tu’ufa’asolo le fesāga’iga fa’aaloalo i le taimi o se ‘ava o le feiloa’iga. O le matā’upu muamua o Tausimea o le Gagana ma Aganu’u Sāmoa (Matā’upu I), po’o ‘au’auna pule lelei5 . e manatua a latou galuega ta’iala i le sē’ei i le matuātala, i pou tāua o le maota/laoa. O i latou o le sili’aga, e fesili i ai matai o ‘āiga, matai o le nu’u, matai o le itūmālō, tainane le atunu’u. ‘Aiseā e māfua ai lea tū? Ona o i latou ‘olo’o iai le tōfā mamao ma le utaga loloto i ‘upufai o sea alaalafaga. O se tasi o i’umaea mālosi i le soifuaga o Sāmoa o le tāpua’iga fou. Ua talitonuina e le to’atele o tagata Sāmoa, o maua le to’afilemu o tagata pe ‘a sulufa’i i le lotu. O le Fotu o Mālama (Matā’upu II), ua fa’atusaina i le oso ane o ‘ave mālolosi o le la i le taeao ma sulugia ai Atumotu o Sāmoa. O le itū a le malaga i le pou matuātala e susū ai le failotu. O lea ua fa’apea ai le fuaitau, “Ua fa’afesāga’i sega’ula. Ua fa’afesāga’i le failotu ma le ali’i tāua o le nu’u, le tausimea, measina a le nu’u, talitonuga fa’avae o le nu’u fa’apea ‘upufai o le atunu’u. O le Matā’upu III, o le ‘ause’e talāluma i pou lāuga, o tulatoa, tulāfale o le alaalafaga. O fofoga fetalai o le ‘ava o le fesilafa’iga. O se tulāfale o le nu’u e sufia ‘ava o le usu. O ia e aoina ‘ava na ōmai ma le matai o le nu’u. Ona toso atu lea o le fala ‘ava i le itū a le malaga. O se tulāfale o le malaga e po le fala i ona luma, o ia lenā e folafolaina le fa’aaloalo, ‘ava o le ali’itaeao. O le tulatoa po le tu’ua o le nu’u e laga fa’atau. A maua se tasi, o ia ‘ole’ā fa’alēagatonuina le taeao. O ia lenā e fetalai fa’afeiloa’i i le malaga. I le talāluma lava, i le itū a le malaga, e laga fa’atau se tulāfale fai’upu o le malaga. A maua se tasi, o ia lenā e lāuga tali, e tali fuaitau atu i le lāuga usu a le nu’u talimālō. O le fa’aaloalo i le fa’aaloalo, o lona uiga e tatau ona tapena lelei le lāuga tali a le malaga. E fa’aaloalo le maua lelei o fa’alupega o le nu’u fa’apēnā fo’i fa’alupega o le malaga. O lona uiga, e lē fa’aaloalo le lē maua o se fetalaiga ia pa’ia ma mamalu sauo’o o le ‘ava o le fesilafa’iga. O le pepe o le fale (Matā’upu IV), e susū ai ni mālō asiasi. Mo lenei folasaga tusitusia, e fa’anofo ai se tasi e lē o se matai, ‘a’o se tagata su’esu’e, o lona tomai taugaluega, ua fa’alagi ai o ia, e pei o le Susuga a le ali’i Foma’i. O isi pepe o le maota/laoa e sē’ei ai isi ali’i o le nu’u, e fa’apēnā fo’i isi ali’i o le malaga, o lo latou avanoa lenā e fa’atali ai pe inu i le ‘ava o le feiloa’iga pe leai. E ao ona ‘ātoa li’o o le masina. O le vāega mulimuli (Matā’upu V) o le Puletua, le sa’oaumaga, le sa’oaualuma, o taulele’a. o matai tautua. O i latou e tapenaina le suāle’a, le sua o le ‘ava ‘auā le ali’itaeao. E lē so’ona saofa’i so’o se teine po o se taule’ale’a i tua o le tānoa e tatauina le ‘ava o le fesilafa’iga. O ni isi alaalafaga, o le taupou/tausala/manaia po’o se matai fo’i e tatauina/paluina le ‘ava o le fesilafa’iga. E ‘ese’ese lava aga’ifanua a nu’u ta’itasi. O le tele o āmio ma aga o le ‘ava o le feiloa’iga e tutusa ai le aoao o Sāmoa i ona faiga fa’avae.Items in ResearchSpace are protected by copyright, with all rights reserved, unless otherwise indicated.https://researchspace.auckland.ac.nz/docs/uoa-docs/rights.htmToe Laumeanuti o le Fa'aaloalo i Agatausili a Samoa i Atualuluga = Notions of respect and politeness in a Transnational CommunityThesis2023-03-24Copyright: The authorhttp://purl.org/eprint/accessRights/OpenAccess